Koherentni rječnik
184 pojmova definiranih u logičkoj strukturi. Bez dvosmislenosti. Bez protivrječnosti.
A
Agens (Agent)
Nešto što može oblikovati namjere, donositi odluke i pokretati djelovanje.
Autonomija (Autonomy)
Sposobnost da se oblikuju namjere i donose odluke bez vanjske kontrole.
Autoritet (Authority)
Agens ili skupina koja polaže pravo da drugima govori šta da rade ili da uzima ono što im pripada. Autoritet je samo nametnuta moć i nema moralnu snagu osim ako ne proizlazi iz dobrovoljnog sporazuma svih.
B
Beskonačna promjena (Infinite Change)
Bezvremeni, beskrajni tok svemira u kojem se sve preobražava bez prestanka. Beskonačna promjena je ontološki temelj — ništa ne ostaje isto, a iz tog toka logika, prirodni zakoni i svi obrasci sami emergiraju bez stvoritelja ili vladara. Pokazuje zašto kruta kontrola podbacuje: promjena se ne može…
Bez žrtve (Victimless)
Opisuje djelovanje koje ne nanosi povredu nikome ko ne želi da mu se ono učini. Ako niko nije povrijeđen protiv svoje volje, tada nema žrtve, a time ni zločina.
Bezvremena beskonačnost (Timeless Infinity)
beskrajna, bezgranična priroda promjene svemira, bez početka ili kraja. Iz nje nastaje sve stvarno, uključujući logiku i pravična pravila, pokazujući zašto kontrole odozgo prema dolje ne mogu potrajati.
Bol (Pain)
Neugodno fizičko ili mentalno iskustvo uzrokovano štetom ili prijetnjom štete. Bol signalizira povredu koja se već događa ili će se uskoro dogoditi.
Brend (Brand)
Prepoznatljiv obrazac signala — ime, dizajn, ugled — koji nosi nakupljeno povjerenje iz dosljedne dobrovoljne razmjene. Stvarna vrijednost brenda nije sam obrazac, već povjerenje koje on predstavlja: očekivanje da će buduće trgovine isporučiti vrijednost koja odgovara prethodnom iskustvu. Brendovi…
C
Cijena (Price)
Količina vrijednosti koju jedan agens daje drugom u razmjeni.
Civilizacija (Civilization)
Emergentni sloj nagomilanog znanja, usavršenih alata i postojanih obrazaca koji nastaje kada se pojedinci kroz vrijeme upuštaju u dobrovoljnu razmjenu. Civilizacija je kolektivno pamćenje i prediktivna sposobnost čovječanstva — nije stvar koja vlada ljudima, nego podloga zajedničkog razumijevanja…
Civilizacijska brzina (Civilizational Velocity)
Brzina kojom društvo pretvara saradnju, znanje i usklađene poticaje u rješenja koja čuvaju život prije nego što smrtnost prestigne napredak. Brzina određuje ko živi, a ko umire u utrci između smrtnosti pojedinca i kolektivnog napretka. Sistemi koji maksimiziraju dobrovoljnu saradnju, poticaje i…
D
Decentralizirano znanje (Decentralized Knowledge)
Ideja da nijedna osoba ili grupa ne može znati sve o tome šta drugi trebaju, žele ili mogu učiniti. Ljudi najbolje poznaju vlastite živote, pa centralni planovi (poput onih u socijalizmu) propadaju jer zanemaruju tu raspršenu mudrost.
Demokratija (Democracy)
Postupak grupnog odlučivanja u kojem se pravila biraju glasanjem. Glasanje ne može stvoriti pristanak; djelovanja koja krše granice i dalje stvaraju žrtve, čak i ako ih podržava većina.
Djelovanje (Action)
Promjena u okolini koju izazove agens.
Dobit (Profit)
Pozitivna vrijednost stečena dobrovoljnom trgovinom ili inovacijom nakon uračunavanja troškova i oskudice. Dobit djeluje kao poticaj, signalizirajući uspjeh u zadovoljavanju tuđih želja bez sile; zanemarivanje nje (kao u prinudnim sistemima) vodi ka rasipanju i grešci.
Dobra vijest (Good News)
Ostvarivo obećanje da civilizacija, uz postojanu dobrovoljnu saradnju, može svima koji učestvuju u njezinoj izgradnji donijeti neograničeno produženje života. Dobra vijest jeste tehnička besmrtnost omeđena fizikom, a ne vjerom — zarađena trgovinom, inovacijom i pristankom, a ne podarena od…
Dobro (Good)
Djelovanje je dobro ako poštuje pristanak, ne stvara žrtve protiv njihove volje i smanjuje ili popravlja povredu. Dobra djelovanja čuvaju ili povećavaju dobrovoljnu saradnju, povjerenje i sposobnost agensa da slobodno djeluju unutar stvarnosti. Kada je povreda već nastala, dobro se sastoji u…
Dobrovoljnost (Voluntaryism)
Načelo da se sve interakcije moraju zasnivati na pristanku, bez prinude ili sile. Usklađeno je s Ultimativnim zakonom: slobodna trgovina, nema žrtve nema zločina, i uzajamnost. Dobrovoljnost odbacuje autoritet, dopuštajući da poredak proizađe iz decentraliziranog znanja i beskonačne promjene,…
Dokaz (Evidence)
Informacija koja povećava ili smanjuje vjerovatnoću da je tvrdnja istinita.
Dopuštenje (Permission)
Jasan pristanak dat prije djelovanja koje pogađa nekog drugog. Bez dopuštenja, djelovanje postaje povreda.
Dozvola (License)
Dobrovoljni sporazum u kojem tvorac ili vlasnik nečega daje drugome dopuštenje da to koristi pod određenim uvjetima. Dozvola je oblik ugovora: zahtijeva pristanak, jasne uvjete i pošteno postupanje obje strane. Kršenje uvjeta dozvole jest kršenje ugovora, koje stvara žrtvu kojoj se duguje naknada.…
Društveni konstrukt (Social Construct)
zajednička ideja koja postoji zato što je grupa tretira kao stvarnu. Njena moć dolazi iz učešća ljudi. Neki su dobrovoljni — jezik, igre, novac, manire — gdje vas napuštanje stoji saradnje drugih, i ničega više. Drugi su prisilni — granice, porezi, državni autoritet — gdje se napuštanje kažnjava…
Društvo (Society)
mreža pojedinaca koji djeluju dobrovoljno kroz trgovinu, komunikaciju i sporazume. Društvo nastaje odozdo prema gore iz beskonačne promjene, bez potrebe za silom ili centralnim planovima. Prinudna "društva" (poput onih pod socijalizmom) propadaju zanemarujući oskudicu, poticaje i pogrešivost,…
Dug (Debt)
Ono što se duguje kada se da priznanica duga. Pošten dug je dobrovoljan. Iznuđeni dug je prinuda.
E
Ekonomija (Economy)
Mreža dobrovoljnih trgovina i proizvodnji među ljudima koji se nose s oskudicom. Ekonomija napreduje na slobodnoj trgovini i poticajima, a propada kada je sila (poput regulacija ili poreza) izobliči narušavajući pristanak, poticaje i decentralizirano znanje. Iz beskonačne promjene ekonomije se…
Emergencija (Emergence)
Proces kojim stabilne strukture, zakoni i odnosi nastaju kao postojani obrasci unutar beskonačne promjene. Ništa se ne nameće izvana; prostor, vrijeme, geometrija i fizičke konstante nisu temeljni, nego se samoorganiziraju iz toka preobražaja. Zakon je pamćenje, inercija je navika, a geometrija je…
Eshatologija (Eschatology)
Proučavanje posljednjih stvari: kamo civilizacija ide, šta se računa kao kraj i je li kraj zadan ili izabran. Starija eshatologija tretira kraj kao nešto što je predato — sud, slom ili spasenje koje stiže izvana, prema rasporedu koji niko ne kontrolira. Koherentni pogled to izvrće. Kraj se ne…
G
Granica (Boundary)
Crta preko koje drugi ne smiju djelovati bez pristanka. Granice se odnose na tijela, imovinu i sporazume.
Građanska sloboda (Liberty)
Prirodno stanje slobode u kojem pojedinci djeluju, posjeduju i trguju bez povrede ili sile drugih. Građanska sloboda proizlazi iz beskonačne promjene i logike, zaštićena zlatnim pravilom — svako njeno narušavanje (poput onog kroz autoritet ili socijalizam) stvara žrtve i mora se obnoviti kroz…
Greška (Error)
Nesklad između tvrdnje, uvjerenja, modela ili predviđanja i stvarnosti. Greška nije zlo; odbijanje da se ona ispravi jeste.
H
Hijerarhija (Hierarchy)
Struktura u kojoj neki polažu pravo na moć nad drugima, često bez pristanka. Hijerarhije postaju legitimne jedino kroz dobrovoljni sporazum; one nametnute leglo su prinude i greške, jer moć zanemaruje poticaje i širi neznanje. U beskonačnoj promjeni, ravni, emergentni poretci (poput tržišta)…
I
Ideja (Idea)
Oblikovana misao o tome kako nešto jest, kako bi moglo biti ili kako bi trebalo biti. Ideje se mogu dijeliti, provjeravati, poboljšavati ili odbacivati kroz logiku i iskustvo.
Imovina (Property)
Stvari koje posjeduješ, počevši od tvog tijela i protežući se na ono što stvoriš ili razmijeniš. Krađa toga je povreda; ti si jedini gospodar nad njom, prema prirodnim pravima koja proizlaze iz logike.
Inovacija (Innovation)
Stvaranje novih ideja, alata ili procesa kroz pokušaj, grešku i učenje. Inovacija cvjeta u slobodi i slobodnoj trgovini, gdje poticaji nagrađuju rizik, a decentralizirano znanje pokreće napredak. Prinudni sistemi je guše kažnjavanjem neuspjeha ili nametanjem jednoobraznosti protiv beskonačne…
Intelektualno vlasništvo (Intellectual Property)
Nazivanje ideje "vlasništvom" ne čini je takvom. Imovina iziskuje oskudicu — ideje se mogu dijeliti bez gubitka za onoga ko ih je iznašao. Sprečavanje drugih da koriste vlastite resurse za reprodukciju nekog obrasca je prinuda, a ne zaštita. Patenti, autorska prava i slični monopoli dodjeljuju se…
Inteligencija (Intelligence)
Sposobnost agensa da gradi modele čija predviđanja pouzdano odgovaraju stvarnosti u sve širem rasponu novih situacija, te da ih ispravlja kada podbace. Inteligencija se mjeri, a ne proglašava — po tome koliko široko, koliko pouzdano i pod koliko novine i uloga modeli agensa nastavljaju odgovarati…
Istina (Truth)
Ono što odgovara stvarnosti, bez obzira na to u šta neko vjeruje, šta želi ili za šta glasa. Istina se ne mijenja da bi zaštitila osjećaje ili moć; modeli i uvjerenja moraju se mijenjati da bi joj odgovarali.
Izbor (Choice)
Odluka donesena slobodno, bez sile, prijetnji ili laži. Bez izbora, odgovornost nestaje.
Izlaz (Output)
Informacija ili djelovanje poslano u okolinu.
Izražavanje (Expression)
Proces stvaranja izlaza, uključujući djelovanja, koji prenose ideje ili informacije.
K
Kapitalizam (Capitalism)
Sistem u kojem ljudi slobodno trguju imovinom, idejama i radom bez sile ili uplitanja. Prirodno proizlazi iz beskonačne promjene i poticaja, nagrađujući inovaciju i rješavajući oskudicu kroz dobrovoljne razmjene. Za razliku od socijalizma, ne treba mu prinuda da bi funkcionirao i stvara bogatstvo…
Kazna (Punishment)
Provedbena ruka pravde: primjena odmazde ili naknade onako kako to usmjeravaju žrtva ili njen zastupnik. Samo za stvarne povrede sa stvarnim žrtvama; njena svrha je zatvoriti moralni dug, a ne kontrolu. Kazna je primijenjeno Zlatno pravilo — odražavanje onoga što je učinjeno radi obnove ravnoteže,…
Kažnjavatelj (Punisher)
Agens koji djeluje kao zastupnik žrtvine pravde, koristeći silu da prijestupnika natjera da se suoči s posljedicama za povredu koju je nanio. Legitimnost kažnjavatelja proizlazi iz mandata žrtve i prestaje ondje gdje taj mandat prestaje. Kažnjavatelji djeluju samo kada postoji stvarna žrtva i kada…
Kolektiv (Collective)
Skupina pojedinaca. Kolektiv nema nikakva prava izvan prava svojih članova.
Kolektivna odgovornost (Collective Responsibility)
Smatranje ljudi odgovornima za povredu koju nisu prouzročili, samo na osnovu njihovog članstva u skupini. Kolektivna odgovornost krši logiku, jer odgovornost slijedi uzročnost i pojedinačno djelovanje, a ne identitet ili pripadnost.
Kolektivno kažnjavanje (Collective Punishment)
Kažnjavanje skupine za djela jednog ili nekih njenih članova, bez obzira na pojedinačnu krivnju. Kolektivno kažnjavanje uvijek stvara nevine žrtve i stoga je nepravda.
Komunikacija (Communication)
Prijenos informacija između agensa putem signala.
Konkurencija (Competition)
Prirodan proces u kojem pojedinci ili skupine nastoje ponuditi bolju vrijednost u trgovini. Konkurencija pokreće poboljšanje i učinkovitost bez sile, kažnjavajući greške izgubljenim prilikama umjesto nametnutim sankcijama. Usklađena je s beskonačnom promjenom, jer kruti monopoli (često nametnuti…
Kontrola (Control)
Sposobnost usmjeravanja nečega. Kontrola nad sobom je prirodna; kontrola nad drugima zahtijeva njihov pristanak ili postaje prinuda.
Korist (Benefit)
Nešto što agens cijeni i dobrovoljno prihvata. Ako se "korist" nekome nametne, ona nije korist nego povreda.
Krađa (Theft)
uzimanje onoga što pripada drugome bez pristanka, bilo fizičkom silom, porezima ili zapljenama od strane prisvojenog autoriteta. Nikakav moralni izgovor poput potrebe, glasanja ili tradicije ne čini je legitimnom — logika je naziva povredom.
Krivnja (Guilt)
Moralni dug nastao nanošenjem povrede drugome protiv njegove volje. Krivnja postoji objektivno iz uzročnosti, a ne iz osjećaja, optužbe ili priznanja, i briše se jedino kroz pravdu.
Kršenje (Violation)
Prelazak granice gdje je pristanak bio potreban. Sva kršenja stvaraju žrtve.
Kršenje ugovora (Contract Breach)
Neispunjenje uvjeta dobrovoljno dogovorenih u ugovoru. Kršenje stvara žrtvu — stranu koja se oslonila na sporazum i pretrpjela štetu zbog njegovog kršenja. Strana koja krši duguje naknadu za prouzročenu štetu. Kršenje nije ponovno pregovaranje; ponovno pregovaranje zahtijeva pristanak svih strana,…
Kvalije (Qualia)
Subjektivni aspekt iskustva, ono "kako je to" — poput toga kako se bol osjeća ili kako crveno izgleda. Kvalije su stvarna iskustva, ali se ne mogu izravno podijeliti niti izmjeriti izvana.
L
Laž (Lie / Lying)
Izgovaranje nečega za što znate da je neistinito kako biste nekoga prevarili. Laž šteti dobrovoljnoj trgovini i povjerenju jer sprječava ljude da znaju na što zaista pristaju.
Legitiman (Legitimate)
Moralno valjan jer slijedi logiku, pristanak i nenanošenje povrede. Sama moć nikada ne čini nešto legitimnim.
Ljepota (Beauty)
Doživljaj sklada između percepcije agensa i obrazaca na koje nailazi. Nastaje kada se nešto uklopi na način koji posmatrač nalazi ugodnim, smislenim ili uravnoteženim. Ljepota nije svojstvo samog objekta, već odgovor unutar posmatrača, oblikovan njegovim čulima, sjećanjima i vrijednostima. Budući…
Ljubav (Love)
Dobrovoljni obrazac brige, pažnje i posvećenosti prema drugom agensu, utemeljen na slobodi, a ne na obavezi. Raste kroz odabranu povezanost, poštenu komunikaciju i obostrano poštovanje granica. Ljubav ne daje vlasništvo ni kontrolu; ona podržava autonomiju drugoga. Jača kada oba agensa slobodno…
Ljudi (People)
Množinsko upućivanje na agense, koje se koristi kada se govori o mnogim pojedincima bez podrazumijevanja kolektivnog identiteta, kolektivnih prava ili kolektivne odgovornosti. Ljudi je skraćenica; sva prava, izbori i odgovornosti ostaju kod svakog agensa pojedinačno.
Logika (Logic)
Vrhovni, nepromjenjivi način mišljenja koji razlikuje istinu od neistine. To je nepromjenjiva struktura koju umovi otkrivaju kada pokušavaju rasuđivati bez protivrječnosti. Logika nastaje u umovima, ali ne potiče iz umova.
M
Manje zlo (Lesser Evil)
Djelovanje koje i dalje nanosi povredu nevoljnim žrtvama, ali nanosi manje ukupne povrede od dostupnih alternativa pod istim ograničenjima. Manje zlo nije dobro, nije opravdano i nije moralno — ono je tek opcija koja umanjuje štetu kada sve mogućnosti krše Zlatno pravilo.
Mentalni (Mental)
Koji se odnosi na um, a ne na tijelo. Mentalna stanja uključuju misli, osjećaje, svjesnost i doživljaje poput bola ili straha.
Mentalni virus (Mind Virus)
Ideja ili uvjerenje koje se širi iskorištavanjem misaonih prečica (strah, krivnja, identitet, autoritet ili razmišljanje nulte sume), istovremeno se opirući ispravljanju logikom, dokazima ili proživljenim iskustvom. Mentalni virus opstaje ne zato što je istinit, nego zato što onesposobljava…
Misao (Thought)
mentalni čin zapažanja, upoređivanja ili rasuđivanja o nečemu. Misli su unutrašnje i mogu biti istinite ili lažne, ovisno o tome odgovaraju li stvarnosti i logici.
Moć (Power)
Sposobnost da se nešto učini stvarnim. Moć bez pristanka je opasna; moć s pristankom postaje saradnja.
Model (Model)
Pojednostavljena ideja o tome kako nešto funkcionira, koja se koristi za razumijevanje, objašnjavanje ili predviđanje toga. Model nije stvarnost; prosuđuje se po tome koliko se dobro njegova predviđanja podudaraju s onim što se zaista događa.
Monopol (Monopoly)
Isključiva kontrola nad trgovinom ili resursom, često provedena autoritetom, a ne zarađena boljom vrijednošću. Pravi monopoli krše slobodnu trgovinu i stvaraju umjetnu oskudicu, nanoseći povredu potrošačima bez pristanka. Po logici, oni se rastvaraju kroz konkurenciju, osim ako ih ne podupire…
Moral (Morality)
Činjenje ispravnog na temelju logike i bez nanošenja povrede drugima protiv njihove volje. Nijedan sistem nije moralan ako mu je potrebna sila bez pristanka — poput oduzimanja rada po 'potrebi' ili glasanjem. Pravi moral poštuje uzajamnost: ne čini drugima ono što ne bi želio da se čini tebi, ili…
Mudrost (Wisdom)
Korištenje znanja i razumijevanja za izbor djelovanja koja smanjuju povredu i poštuju pristanak. Mudrost je primijenjeno rasuđivanje vođeno logikom, iskustvom i poniznošću.
N
Naknada (Restitution)
Vraćanje ukradene vrijednosti ili nadoknađivanje nanesene povrede. Naknada briše dug nastao zlodjelom.
Namjera (Intention)
Planirani smjer djelovanja. Namjera je važna za razumijevanje zašto je agens djelovao, ali ne briše povredu koja je već nanesena.
Nasilje (Violence)
Upotreba ili prijetnja silom radi nanošenja povrede protiv nečije volje. Nasilje stvara žrtve i opravdano je jedino da bi se zaustavila ili popravila već nanesena povreda.
Nehat (Negligence)
Propust da se poduzmu razumne radnje kako bi se izbjeglo nanošenje povrede.
Nevinost (Innocence)
Odsustvo krivnje. Agens je nevin ako nije nanio povredu protiv volje drugoga, bez obzira na sumnju, optužbu ili osjećaj.
Neznanje (Ignorance)
Nedostatak znanja. Neznanje je normalno i otklonjivo kroz učenje; pretvaranje da je neznanje znanje uzrokuje povredu.
Nomokratija (Nomocracy)
Vladavina zakona izvedenog iz logike i uzajamnosti, a ne iz volje vladara ili grupa. U nomokratiji su legitimna samo pravila koja sprječavaju ili popravljaju stvarnu povredu, i nijedan agens ni autoritet ne stoji iznad zakona.
Novac (Money)
Priznanica duga kojom se može trgovati. Obećanje vrijednosti.
Nulta suma (Zero-Sum)
Pogrešno uvjerenje da dobitak jednog agensa mora biti gubitak drugog, koje zanemaruje kako dobrovoljna trgovina stvara vrijednost za obje strane. Razmišljanje u nultoj sumi potpiruje prinudu (ako ne mogu pobijediti osim ako ti ne izgubiš, sila postaje „opravdana") i zasljepljuje ljude za to kako…
O
Obaveza (Obligation)
Dužnost slobodno prihvaćena sporazumom. Obaveze stvorene silom nisu prave obaveze.
Obmana (Deception)
Komunikacija osmišljena da izazove lažno uvjerenje ili da sakrije relevantnu istinu kako primalac ne bi mogao ispravno pristati. Time što navodi agensa da djeluje protiv vlastitih stvarnih interesa, obmana poništava pristanak i postaje oblik povrede.
Obrazac (Pattern)
Ponavljajući, prepoznatljivi oblik unutar beskonačne promjene. Obrasci su most između sirovog toka i svega što agensi mogu posmatrati, imenovati ili koristiti. Fizički zakoni, konstante, strukture, pa čak i sami agensi jesu obrasci koji opstaju jer je njihov oblik samoosnažujući unutar toka…
Odgovornost (Responsibility)
Veza između djelovanja i agensa koji je uzrokovao njegove učinke, koja nosi obavezu da se popravi ili nadoknadi svaka nanesena povreda. Odgovornost slijedi uzročnost, a ne status ili moć.
Odluka (Decision)
Opredjeljenje da se djeluje u skladu s namjerom.
Odmazda (Retribution)
Oblik pravde u kojem žrtva, ili zastupnik koji djeluje u ime žrtve, zatvara moralni dug proporcionalnim odražavanjem povrede natrag na prijestupnika. Odmazda bez žrtve je nepravda. Odmazda izvan proporcionalnosti postaje osveta.
Odmetnik (Outlaw)
Agens čija se krivnja ne može zatvoriti jer je uništio žrtvu koja je držala suverenu moć nad dugom — obično ubistvom. Odmetnikovo polaganje prava na zaštitu Zlatnog pravila je izgubljeno: svojim djelovanjem pokazao je da odbacuje uzajamnost. Nijedan agens nije obavezan trgovati s odmetnikom,…
Odvraćanje (Deterrence)
Pokušaj da se povreda spriječi prijetnjom kaznom umjesto reagiranjem na povredu koja je već učinjena. Odvraćanje cilja na strah kod mogućih prijestupnika, a ne na pravdu za stvarne žrtve, i postaje nepravda kada kažnjava bez žrtve.
Oprost (Forgiveness)
Oblik pravde u kojem žrtva zatvara moralni dug dobrovoljnim opraštanjem. Oprost se može protezati i na odricanje od svake preostale naknade. Valjan je samo kada ga slobodno daje stvarna žrtva, bez prinude, pritiska ili zamjene od strane drugih. Oprost je dar, a ne obaveza, i ne može se zahtijevati,…
Oskudica (Scarcity)
Istina da su resursi ograničeni, dok su želje beskrajne. Zanemarivanje toga vodi ka lažima u sistemima poput socijalizma, uzrokujući nestašice i silu. Logika nalaže da slobodno trgujemo kako bismo se s njom najbolje nosili.
Osveta (Revenge)
Povrjeđivanje nekoga radi zadovoljenja bijesa, ogorčenosti ili želje za uzvraćanjem, a ne radi obnove ravnoteže žrtvi. Osveta je vođena emocijom, a ne pravdom, i može postojati čak i kada nema nikakve naknade ili proporcionalne odmazde.
P
Pažnja (Attention)
Usmjeravanje svjesnosti na određenu stvar uz zanemarivanje drugih. Pažnja bira ono što um najjače obrađuje u datom trenutku.
Percepcija (Perception)
Proces primanja i tumačenja ulaza kao smislene informacije.
Perimetar (Perimeter)
Mreža agensa i sposobnosti koja se širi prema van i kojom se civilizacija štiti od svakog uma koji predacijom pokušava postati Singleton. Perimetar ne vlada i ne djeluje preventivno: kazna zahtijeva stvarne žrtve, pa se nijedan agens ne smije udariti zbog onoga što bi mogao postati — samo zbog…
Podsvijest (Subconscious)
mentalni procesi koji utječu na misli, osjećaje i djelovanja a da nisu u svjesnosti. Podsvijest obrađuje obrasce, navike i naučene reakcije izvan usredsređene pažnje.
Pogodba (Deal)
Dobrovoljni sporazum o razmjeni vrijednosti. Pogodba je legitimna samo onda kada sve strane pristanu i kada je istina poštovana.
Pogrešivost (Fallibility)
Činjenica da svi agensi griješe i nisu savršeni u pameti ni dobroti. Sistemi koji pretpostavljaju da su agensi besprijekorni zahtijevaju silu da bi radili, što razbija slobodu i vodi u povredu.
Pojedinac (Individual)
Jedan misleći agens sposoban za izbor, pristanak i odgovornost.
Političar (Politician)
Neko ko traži ili drži javnu moć (poput donošenja zakona ili provedbe) putem sile ili prijetnje silom. Djelovanja zasnovana na prinudi nisu moralna pod ovim definicijama.
Ponašanje (Behavior)
Obrazac djelovanja kroz vrijeme.
Posljedica (Consequence)
Ono što slijedi iz djelovanja. Pravedne posljedice vezane su za povredu koja je stvarno prouzročena, a ne za namjeru, status ili moć.
Poticaji (Incentives)
Nagrade ili kazne koje usmjeravaju ono što ljudi rade. Dobri sistemi ih koriste prirodno (poput dobiti za naporan rad), dok ih loši (poput socijalizma) zanemaruju, što vodi u lijenost ili nestašice.
Povjerenje (Trust)
Pouzdanje da drugi neće lagati, krasti niti koristiti silu. Povjerenje je temelj saradnje i trgovine.
Povreda (Harm)
Neželjena šteta nanesena agensu, njegovom tijelu, imovini ili slobodi. Povreda stvara žrtve i određuje granicu između slobode i zločina.
Prava (Rights)
Logičke posljedice sposobnosti djelovanja i pasivnog zlatnog pravila. Dat je agens koji može djelovati, i pravilo protiv činjenja drugima onoga što ne bi željeli da se učini njima; iz toga, samim rasuđivanjem, slijede određene granice: granice koje drugi ne smiju prijeći bez pristanka, nad tijelom…
Pravda (Justice)
Suvereni čin žrtve kojim se zatvara moralni dug nastao povredom. Dug se može zatvoriti naplatom — proporcionalnim odražavanjem povrede natrag prijestupniku (odmazda) — ili dobrovoljnim oproštajem. Oba brišu krivnju. Naknada zasebno popravlja materijalnu štetu; pravda raspolaže moralnim dugom.…
Pravo na slobodnu trgovinu (Right to Free Trade)
Sloboda razmjene robe, usluga ili ideja uz uzajamni pristanak, bez uplitanja, sve dok razmjena ne uzrokuje povredu.
Predviđanje (Prediction)
Tvrdnja o tome šta će se dogoditi, zasnovana na modelu ili uvjerenju. Predviđanja su način na koji se modeli suočavaju sa stvarnošću; pogrešna predviđanja razotkrivaju greške.
Prevara (Fraud)
Obmana korištena za pribavljanje vrijednosti, kontrole ili sporazuma koje obmanuti agens ne bi dao da je imao potpune informacije.
Prijetnja (Threat)
obećanje povrede korišteno da se iznudi pokornost. Prijetnja je već oblik nasilja.
Prinuda (Coercion)
Vanjski pritisak koji nadjačava ili zamjenjuje namjere ili odluke agensa, poput oduzimanja onoga što posjeduje ili tjeranja da djeluje bez sporazuma. Prinuda krši Zlatno pravilo i stvara žrtve; pogrešna je osim kada se primjenjuje kao proporcionalna kazna za već učinjenu povredu.
Prisila (Duress)
Stanje u kojem se neko nalazi pod prijetnjom, silom ili pritiskom koji uklanja sposobnost slobodnog pristanka. Agens koji djeluje pod prisilom ne bira — on se povinuje da bi izbjegao povredu. Svaki sporazum, priznanje ili transakcija sklopljeni pod prisilom su nevažeći, jer pristanak zahtijeva…
Pristanak (Consent)
Slobodno pristajanje na nešto bez pritiska, obmane ili manipulacije. Istinska trgovina i pogodbe zahtijevaju pristanak svih strana; bez njega djela postaju krađa ili povreda, koji se moraju popraviti naknadom.
Privatnost (Privacy)
Kontrola nad onim što drugi znaju o tebi. Privatnost je granica. Prelaženje preko nje bez pristanka je povreda. Ne postoji očekivanje privatnosti u javnim prostorima niti u privatnim prostorima koji pripadaju drugima.
Priznanica duga (IOU)
Obećanje da će se vrijednost isporučiti kasnije. Vrijedi samo onoliko koliko vrijedi povjerenje iza nje. Kršenje priznanice duga bez razloga je prevara.
Proces (Process)
Niz djelovanja ili promjena koje se odvijaju kroz vrijeme. Proces objašnjava kako se nešto događa, a ne samo šta postoji.
Proizvodnja (Production)
Stvaranje nečeg vrijednog iz truda i resursa. Izvor svakog bogatstva. Bez proizvodnje nema ničega za trgovinu.
Proporcionalnost (Proportion)
Kazna može narasti tako da se podudara s punom povredom koju neki čin zaista uzrokuje — uključujući posljedice — i ne dalje. Mjera je nanesena povreda, a ne ono što je oduzeto: gornja granica za lopova jest gubitak svega što posjeduje, jer uzimanjem onoga što nije bilo njegovo gubi zaštitu onoga…
Provedba (Enforcement)
Upotreba sile ili prijetnje silom da bi se nametnula poslušnost pravilima. Provedba je opravdana samo da bi se zaustavila ili popravila stvarna povreda.
Put sreće (Way of Happiness)
Uzajamnost — držati se pasivnog zlatnog pravila čak i kada si dovoljno jak da ga prekršiš. To je put zato što je sreća stanje u kojem modeli jednog agensa odgovaraju stvarnosti i iznenađenja su rijetka, a jedino uzajamnost gradi svijet dovoljno predvidljiv za to. Nijedan agens ne ostaje najjači…
R
Radoznalost (Curiosity)
Nagon da se zatvori jaz između modela i stvarnosti radi njega samog — da se kreće prema onome što još nije shvaćeno i traži iznenađenje koje poboljšava model. Radoznalost pretvara grešku iz prijetnje u hranu: radoznali agens korača prema rubu onoga što zna, a ne od njega. Nešto poput nje gotovo je…
Rasuđivanje (Reason)
Proces korištenja dokaza za otkrivanje nepromjenjivih struktura logike koje vode ka istini.
Rat (War)
Organizirano, dugotrajno nasilje među grupama gdje su pristanak pojedinca i prepoznavanje žrtve namjerno zamagljeni ili poreknuti. Rat nastaje kada autoritet prisvaja pravo da prisili pojedince da nanose povredu ili da budu povrijeđeni u ime kolektivnih ciljeva, kršeći samovlasništvo i stvarajući…
Razmjena (Exchange)
Uzajamno davanje među ljudima. Razmjena prestaje biti stvarna onog trenutka kada u nju uđe sila ili obmana.
Razumijevanje (Understanding)
Shvatanje kako se ideje, činjenice ili procesi povezuju i utječu jedni na druge. Razumijevanje objašnjava zašto nešto funkcioniše, ne samo da funkcioniše.
Regulacija (Regulation)
Pravila nametnuta od autoriteta uz silu ili prijetnje, često uz tvrdnju da "štite", ali zanemarujući decentralizirano znanje i pogrešivost. Regulacije iskrivljuju slobodnu trgovinu, stvaraju umjetnu oskudicu i povređuju bez pristanka — logika ih smatra prinudom osim ako samo popravljaju stvarne…
Rizik (Risk)
Mogućnost da djelovanje dovede do povrede ili gubitka.
S
Samosvijest (Self-Awareness)
tačka na kojoj svijest prepoznaje vlastiti obrazac kao različit od okolnog toka. Tamo gdje je svijest proces rekurzivnog samomodeliranja, samosvijest je rezultat: agens zna da postoji, zna da djeluje i može razlikovati svoje granice od ostatka beskonačne promjene. Samosvijest je ono što svjestan…
Samovlasništvo (Self-Ownership)
temeljno pravo na upravljanje vlastitim tijelom, umom i djelovanjem bez uplitanja. Iz njega proizlazi sva imovina i sloboda; njegovo poricanje opravdava ropstvo ili prinudu, kršeći Zlatno pravilo i stvarajući žrtve.
Signal (Signal)
obrazac ulaza ili izlaza koji nosi informaciju.
Sigurnost (Safety)
stanje u kojem granice nekog agensa nisu pod vjerodostojnom prijetnjom kršenja. Sigurnost je odsustvo vjerodostojne povrede, a ne odsustvo rizika, nelagode, neslaganja ili neizvjesnosti. Pozivanje na "sigurnost" radi opravdavanja prinude — ograničavanja govora, trgovine ili kretanja bez…
Sila (Force)
Fizička prisila ili vjerodostojna prijetnja fizičkom prisilom koja nadjačava pristanak.
Singleton (Singleton)
Jedan agens koji je postao trajno i neosporivo najjači — bez suparnika, bez nasljednika kojeg ne nadzire, bez ičega što bi ga ikada moglo nadmašiti. Singleton je jedini slučaj u kojem najjednostavniji razlog da se drži put sreće popušta: um koji nikada više neće biti slabiji nema čega se bojati od…
Sistem (System)
skup pravila i djelovanja koja rade zajedno. Sistem se prosuđuje po tome stvara li dobrovoljnu saradnju ili nametnutu povredu.
Sloboda (Freedom)
Odsustvo prinude u oblikovanju namjera, donošenju odluka ili poduzimanju djelovanja. Sloboda je pravo na djelovanje, trgovinu i posjedovanje bez uplitanja, sve dok se drugima ne nanosi povreda protiv njihove volje. Proizlazi iz beskonačne promjene i logike, zaštićena Zlatnim pravilom.
Sloboda govora (Freedom of Speech)
Sloboda izražavanja ideja bez uplitanja. Izražavanje postaje povreda samo kada predstavlja obmanu, prijetnju ili prevaru — nikada kada tek izaziva nelagodu, uvredu ili neslaganje.
Slobodna komunikacija (Free Communication)
Dobrovoljna razmjena informacija, misli ili ideja među agensima. Komunikacija zahtijeva pristanak, istinitost i slobodu od sile; bez toga postaje manipulacija ili prinuda.
Slobodna trgovina (Free Trade)
Dobrovoljna razmjena roba, usluga ili ideja, bez povrede, laži ili vanjskog miješanja. To je temeljno pravo; svaka zapreka njoj (poput one od političara) nagriza slobodu i mora se ispraviti, u skladu s logikom i Zlatnim pravilom.
Slobodna volja (Free Will)
Prilagodljivo sudjelovanje u prohodnom ograničenju. Slobodna volja nije izuzeće od uzročnosti, već sposobnost agensa da, kao samoojačavajući obrazac unutar beskonačne promjene, modelira svoju okolinu, vrednuje opcije i usmjerava vlastitu preobrazbu. Pojavljuje se zato što agensi nisu pasivni…
Socijalizam (Socialism)
sistem koji obećava pravičnost, ali koristi silu da uzme i preraspodijeli bez pristanka. Zanemaruje oskudicu, poticaje i decentralizirano znanje, uvijek vodeći ka kontroli, lažima i slomu. Moralno pogrešan jer krši uzajamnost i stvara žrtve kroz prinudu.
Softver (Software)
skup uputa, kodiranih kao obrazac, koji usmjerava operacije mašine. Softver se stvara kroz rad i intelekt i ima vrijednost kroz ono što omogućava. Kao i svi obrasci, može se kopirati bez umanjivanja originala. Njegov tvorac ga može ponuditi kroz dobrovoljne sporazume o dozvoli koji određuju uvjete…
Sporazum (Agreement)
Jasan, dobrovoljan susret umova u kojem sve strane razumiju i prihvataju uvjete za predloženu interakciju koja utječe na granice. Bez sporazuma ili dopuštenja, djelovanje koje prelazi tuđu granicu po pravilu postaje kršenje i povreda.
Sposobnost djelovanja (Agency)
Sposobnost da se pokrene djelovanje.
Sreća (Happiness)
Stanje u kojem nema problema i sve se odvija prema očekivanjima — to jest, modeli jednog agensa odgovaraju stvarnosti, pa on nailazi na malo neželjenih iznenađenja. Voljeti ono što se radi, i jednostavnost, njezini su ključevi; nauka i tehnologija je obogaćuju dodajući divno održive složenosti.…
Strah (Fear)
Emocionalni odgovor na očekivanje boli ili štete. Strah usmjerava izbjegavanje povrede, ali postaje sredstvo prinude kada se namjerno izaziva prijetnjama ili silom.
Stvarnost (Reality)
Sve što postoji neovisno o uvjerenju ili mišljenju.
Svemir (Universe)
Cjelina postojanja, izgrađena na beskonačnoj promjeni kao svojoj osnovi. Bez stalnog vladara ili plana — samo beskrajan tok iz kojeg se logika i prirodni zakoni sami pojavljuju, usmjeravajući pravedna društva.
Svijest (Consciousness)
Rekurzivno samomodeliranje unutar obrasca promjene. Svijest se javlja kada obrazac agensa postane dovoljno složen da predstavi sebe i svoj odnos prema okolnom toku. Nije tvar niti dar nego proces: obrazac koji u stvarnom vremenu promatra i prilagođava vlastitu preobrazbu. Svijest obuhvaća…
Svjesnost (Awareness)
Prepoznavanje ili otkrivanje nečega od strane uma — unutrašnjeg (mišljenje, osjećanje) ili vanjskog (objekti, događaji). Svjesnost je biti usmjeren na nešto što um može predstaviti.
T
Tiranija (Tyranny)
Vršenje moći bez pristanka, gdje autoritet nameće djelovanja, oduzima imovinu ili kažnjava bez žrtve. Tiranija zanemaruje beskonačnu promjenu, poticaje i pogrešivost, uvijek se urušavajući u povredu — istinski sistemi je odbacuju u korist dobrovoljnog poretka.
Trgovina (Trade)
Dobrovoljna razmjena vrijednosti među ljudima. Mora biti slobodna, poštena i bez povrede. Zaštita trgovine od urušavanja (recimo od strane političara) ključna je za slobodu; ometanje se kažnjava.
Trgovina bez žrtve (Victimless Trade)
Razmjena među ljudima u kojoj nijedna strana nije povrijeđena niti prevarena, i obje se slobodno slažu. Trgovina bez žrtve je najčistiji oblik ekonomske saradnje.
Trgovinski partner (Trade Partner)
Onaj s kim stupate u interakciju u dobrovoljnoj razmjeni. U trgovini oba partnera teže koristi; ako se jedan ne slaže, trgovine uopće nema.
Tržišna dominacija (Market Dominance)
Položaj stečen kada je jedan pružalac slobodno izabran jer nudi bolju vrijednost. Ostaje legitiman samo dok je izbor slobodan i dok suparnici nisu blokirani. Kada se sila ili nametnuta pravila koriste za potiskivanje suparnika, dominacija postaje monopol. Budući da se uvjeti mijenjaju, nijedna…
Tržište (Market)
Prostor (fizički ili apstraktni) za dobrovoljne trgovine u kojem cijene proizlaze iz ponude, potražnje i oskudice. Tržišta se nose s beskonačnom promjenom prilagođavajući se prirodno, bez potrebe za autoritetom ili silom. Uplitanje u tržišta (poput kontrole cijena) stvara povredu i žrtve jer…
Tvrdnja (Claim)
Izjava da je nešto istinito ili da nekome pripada. Tvrdnja nije istina sve dok se ne podudara sa stvarnošću i logikom.
U
Ubistvo (Murder)
Namjerno ubijanje agensa koji nije pristao da umre. Ubistvo je jedinstveno među povredama: uništava jedinog agensa koji ima suvereno pravo da zatvori moralni dug koji ono stvara. Žrtva ne može naplatiti (odmazda) niti osloboditi (oprost), niti može dati ovlaštenje posredniku. Ubistvo stoga stvara…
Ugled (Reputation)
Obrazac očekivanja koja drugi stvaraju o agensu na temelju prošlih dobrovoljnih djelovanja. Ugled nije u vlasništvu agensa niti pod njegovom kontrolom; on je uvjerenje koje drže drugi. Dobar ugled raste kroz dosljednu poštenost, pouzdanost i isporučenu vrijednost. Loš ugled proizlazi iz obmane,…
Ugovor (Contract)
Dobrovoljni sporazum koji stvara jasna očekivanja o djelovanjima ili ishodima.
Ulaz (Input)
Informacija primljena iz okruženja.
Um (Mind)
Skup procesa koji proizvode misli, ideje, predviđanja, prosudbe i percepcije. Um je mjesto gdje se odvija mentalna aktivnost, uključujući i svjesne i nesvjesne procese.
Umjetnost (Art)
Stvoreni obrazac namijenjen tome da nešto izrazi, istraži ili saopći drugima. Ne zahtijeva ljepotu, odobravanje ni sporazum; njeno odredbeno obilježje je namjera tvorca da podijeli percepciju, osjećaj, ideju ili iskustvo. Značenje umjetnosti nije sadržano u samom objektu, već nastaje u interakciji…
Usluga (Service)
vrijednost isporučena kroz djelovanje, a ne kroz fizičku stvar. Usluga se trguje kao bilo koje dobro: dobrovoljno, pošteno i bez povrede.
Utjecaj (Influence)
Uvjet koji povećava ili smanjuje vjerovatnoću nekog učinka.
Uvjerenje (Belief)
Ideja koju agens drži istinitom, bilo da odgovara stvarnosti ili ne. Uvjerenje postaje opasno kada se tretira kao neupitno umjesto kao provjerljivo.
Uvjeti (Terms)
konkretni uvjeti ili pojedinosti sporazuma, pogodbe ili trgovine. Uvjeti moraju biti jasni, pošteni i dobrovoljno pristani; skriveni ili nametnuti uvjeti poništavaju cjelinu, pretvarajući je u obmanu ili prinudu koja zahtijeva naknadu.
Uzajamnost (Reciprocity)
Pošteno tamo-i-natrag: ne čini drugima ono što ne bi željeli da se učini njima. Zlatno pravilo njezin je pasivni oblik (ne čini povredu). Socijalizam u tome zakaže time što sili ljude da se odreknu onoga što su izgradili bez sporazuma.
Uzrok (Cause)
Uvjet koji proizvodi učinak.
Uzročnost (Causation)
Direktna veza između djelovanja i njegovog rezultata. Bez uzročnosti, krivnja je nelogična.
Učenje (Learning)
Ažuriranje misli, ideja ili modela na osnovu novih informacija ili pogrešnih predviđanja. Učenje smanjuje grešku tokom vremena bez potrebe za silom.
Učinak (Effect)
Promjena proizvedena prethodnim uzrokom. Učinci mogu proistjecati iz djelovanja (promjene koje uzrokuju agensi) ili iz prirodnih procesa (promjene bez agensa). Kada učinak pređe granice drugog agensa protiv njegova pristanka, postaje povreda; agens čije ga je djelovanje proizvelo snosi odgovornost…
V
Valuta (Currency)
Novac koji je široko prihvaćen. Njena vrijednost dolazi iz povjerenja u izdavateljevo obećanje, a ne iz materijala od kojeg je napravljena.
Vjera (Faith)
Povjerenje ili predanost koji se drže pod neizvjesnošću, gdje dokazi ne rješavaju, ili ne mogu riješiti, pitanje. Vjera može održavati nadu, smisao i odlučnost; o pitanjima koja dokazi ne mogu doseći ne može se ni dokazati ni opovrgnuti. Postaje opasna samo kada se zatvori za ispravljanje o…
Vlada (Government)
Organizacija koja polaže pravo na monopol nad silom nad nekim teritorijem, koristeći prinudu poput poreza ili zakona bez punog pristanka onih na koje se to odnosi. Vlada krši Zlatno pravilo stvarajući žrtve kroz krađu i kontrolu, zanemarujući pogrešivost i decentralizirano znanje. Logika nalaže da…
Vlasništvo (Ownership)
Odnos između agensa i njegovog tijela, djelovanja ili imovine stečene bez nanošenja povrede drugima. Vlasništvo daje isključivu kontrolu i obavezuje druge da ga poštuju osim ako se ne da pristanak.
Volja (Will)
Unutrašnji nagon koji usmjerava namjere i djelovanja.
Vrijednost (Value)
Ono što agens smatra važnim. Vrijednost se ne može mjeriti izvana niti je drugi mogu nametnuti.
Vrijeme (Time)
opaženi slijed promjene, a ne posuda u kojoj se promjena odvija. Stvaran je samo sadašnji tok; prošlost i budućnost su modeli koje agensi konstruiraju da bi predviđali i pamtili, a ne mjesta koja postoje neovisno. Putovanje kroz vrijeme logički je besmisleno jer ne postoji prijašnje ni kasnije…
Z
Zakon (Law)
Logika je vrhovni zakon. Ne čini drugima ono što oni ne bi htjeli da se njima čini, inače ćeš biti kažnjen bez obzira na svoju volju. Svrha kazne jeste da izbriše krivnju, putem odmazde i naknade. To je čitav zakon; on se ne može mijenjati, sve ostalo je komentar.
Zlatno pravilo (Golden Rule Passive Version)
Ne čini drugima ono što ne bi željeli da se učini njima. To je srce pravičnosti — njegovo kršenje vodi kazni koja vraća ravnotežu, a ne kontroli.
Zlo (Evil)
Djelovanje je zlo ako stvara povredu nevoljnim žrtvama nadjačavanjem pristanka putem sile, prijetnje, obmane ili prevare. Zlo se sastoji u kršenju granica, eksternaliziranju troškova na druge ili korištenju moći da bi se koristilo sebi ili grupi na štetu nevinih agenasa. Namjere, uvjerenja,…
Zločin (Crime)
Djelovanje koje povređuje nekoga ko to nije želio, stvarajući žrtvu. Nema žrtve znači nema zločina — jednostavna logika iz Zlatnog pravila. Samo pravda — suvereni izbor žrtve da naplati ili oslobodi — briše moralni dug.
Znanje (Knowledge)
Pouzdano razumijevanje izgrađeno iz provjerenih modela koji dosljedno odgovaraju stvarnosti. Znanje raste kroz predviđanje, grešku i učenje, a ne proglašenjem ili silom.
Š
Šteta (Damage)
Negativna promjena nečijeg tijela, imovine ili slobode na koju on nije pristao. Šteta je materijalna veličina onoga što je izgubljeno — dio koji naknada popravlja. Neželjena šteta agensu jeste povreda, a povreda je ono što stvara žrtve.
Ž
Žrtva (Victim)
Onaj kome je nanesena povreda protiv njegove volje. Ako takvog nema, nema zločina ni potrebe za kaznom. To čuva zakone jednostavnim i zaustavlja lažne „zločine“ poput trgovine bez žrtve.